Rizici po zdravlje ljudi, životinja i biljaka


Mnoge ljudske aktivnosti, uključujući i industriju i rudarenje uzrok su zagađenja životne sredine nizom zagađujućih materija. Pri rudarenju uopšte, pa i pri rudarenju litijuma i bora, dolazi do oslobađanja u životnu sredinu niza zagađujućih materija, na prvom mestu samih litijuma i bora, ali i ostalih pratećih elemenata, kao što su nikl, kadmijum, arsen, olovo itd. Pored toga, dolazi i do emitovanja suspendovanih čestica koje mogu biti različitog hemijskog sastava. Litijum, arsen i bor koji su prisutni u zemljištu i vodi u povišenim koncentracijama veoma lako ulaze u lance ishrane jer ih apsorbuju i nakupljaju biljke kojima se dalje hrane životinje, od kojih se mnoge koriste i u ljudskoj ishrani. Pored ove posredne izloženosti, ljudi su iloženi svim ovim zagađujućim materijama i direktno, obavljajući razne aktivnosti vezane za rudarenje, a populacije koje žive u blizini rudnika unose emitovane zagađujuće materije takođe, direktno ih udišući ili pijući zagađenu vodu, a deca dodatno i igrajući se na zagađenom tlu.

Takođe su poznate činjenice da su metali nerazgradivi, da izuzetno dugo opstaju u zagađenom zemljištu, i da još uvek ne postoji niti jedna tehnika za njihovo brzo i potpuno uklanjanje sa velikih zemljišnih površina i iz jednom zagađene prirode.

Zna se da biljke iz zemljišta i vode veoma lako usvajaju litijum, bor i arsen i akumuliraju ih u korenu, stablu, listovima i plodovima, kao i da povišene koncentracije ovih hemijskih elemenata usporavaju ili prekidaju rast biljaka i smanjuju biomasu i kvalitet plodova.

Hraneći se biljkama u kojima je koncentracija litijuma, bora i arsena povišena, ovi elementi ulaze u organizam čoveka, domaćih i divljih životinja i imaju višestruke negativne posledice na njihovo zdravlje.

Eksperimentalni podaci ukazuju na činjenicu da se pri malom povećanju koncentracije arsena, bora i litijuma u vodi, kod riba pojavljuju štetni efekti koju mogu biti hronični, subakutni ili akutni, a po načinu delovanja patofiziološki, genotoksični, inflamatorni, degenerativni i histopatološki, i mogu imati letalni ishod. Takođe, utvrđeno je da kod vodenih beskičmenjaka dolazi do morfoloških deformiteta usnih aparata što im onemogućava da uzimaju hranu. To za posledicu ima smanjenje njihove stope razmnožavanja, pad brojnosti i raznovrsnosti, i njihovog potpunog nestanka u vodenim ekosistemima, što za posledicu ima kompleno narušavanje funkcionalne stabilnosti kompleksnih vodenih ekosistema.

Eksperimentalna istraživanja na sisarima su pokazala čitav niz štetnih efekata arsena, litijuma i bora na organe laboratorijskih životinja. Oštećenja jetre i bubrega izazivaju poremećaj njihove funkcije. Zbog oštećenja pluća otežano je disanje. Ove materije takođe ugrožavaju rad srca. Oštećenja nervnog sistema izazivaju promene u ponašanju, sposobnosti učenja i pamćenja. Promene na organima za razmnožavanje smanjuju šansu za stvaranje potomstva. Ove materije smanjuju imunitet organizma. Ako izloženost dugo traje, nastale promene izazivaju razna patološka stanja, a u slučaju dugotrajne izloženosti arsenu i pojavu kancera. S obzirom na to da omogućavaju uvid u patološke promene u različitim organima i mehanizme koji su u osnovi ovih efekata, istraživanja na laboratorijskim vrstama miševa i pacova, kao surogat sisarima za čoveka, značajna su za razumevanje rizika od toksičnosti zagađujućih materija po zdravlje ljudi. Pored toga, za procenu zdravstvenih rizika se primenjuju i epidemiološke studije analize zdravstvenog stanja kako radne populacije, tako i populacija koje žive na industrijski kontaminiranim područjima. Najosetljiviji deo izloženih populacija su deca, kako zbog male telesne mase, tako i zbog specifičnosti u svom razvoju, jer faze u razvoju pojedinih organa otvaraju takozvane prozore osetljivosti za povećan negativan uticaj određenih zagađujućih materija.

Imajući u vidu činjenicu da čak i malo povećanje koncentracije arsena, litijuma i bora u vodi i hrani, može imati veoma negativne posledice po zdravlje ljudi (a posebno kod dece), prosto je neverovatno da uprkos zakonskim obavezama i ratifikovanim međunarodnim dokumentima, u do sada zvanično usvojenom dokumentu koji se odnosi na Prostorni plan područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarita „Jadar“ i Stratešku procenu uticaja tog plana, ne postoje nikakvi elementi ili instrukcije vezane za procenu uticaja projekta „Jadar“ na zdravlje ljudi, već se sve svodi na samo jedan pasus koji se ne odnosi na procenu uticaja na zdravlje, nego na praćenje nekih uticaja na zdravlje tek pošto projekat bude implementiran!

Jasno je da zdravstveni rizici moraju postojati pri svakoj ljudskoj aktivnosti, a posebno pri rudarskim aktivnostima. Međutim jasno je i da je neophodno proceniti koliki su ti uticaji na zdravlje, da li je moguće da budu manji i da li predloženi tehnološki postupci garantuju najniže moguće rizike. U tom smislu, osnovni cilj procene uticaja na zdravlje jeste da se rizici svedu na najmanju moguću meru.

Kako ni u „Nacrtima studija procene uticaja“ koja su do nedavno bile dostupne na sajtu firme Rio Sava, ne postoji procena uticaja ovog projekta na zdravlje u smislu kako je to definisano međunarodnom i srpskom legislativom i stručnim metodološkim preporukama Svetske zdravstvene organizacije, „Studija uticaja“ bez procenjenih zdravstvenih rizika ne sme da bude prihvaćena od strane nadležnog Ministarstva za zaštitu životne sredine jer je to protivno primeni naših zakona.

Tek kada budemo imali odgovore na ključna pitanja kao što su Da li će uticaji projekta na zdravlje biti značajni u smislu procene veličine populacije koja će trpeti negativne posledice po zdravlje, kao i procene veličine neposrednosti uticaja?; Da li postoje dostupne metode, stručne analize i dokazi neophodni za procenu uticaja postojećeg projekta na zdravlje? ili Koji su izvori podataka dostupni za procenu?, možemo razmišljati o tome da li ima opravdanja da se nastavi sa realizacijom planiranog projekta „Jadar“.


Više o ovoj temi:

Legislativni, međunarodni i stručni metodološki okvir za procene uticaja na životnu sredinu i zdravlje
Poreklo i dostupnost litijuma, arsena, bora i čestičnih materija u životnoj sredini
Uticaj arsena, litijuma i bora na ribe
Uticaj arsena, litijuma i bora na vodene beskičmenjake
Uticaj arsena, litijuma i bora i čestičnih materija na sitne sisare
Uticaj povišenih koncentracija litijuma, bora i arsena na biljke

Projekat Jadar – mogući štetni uticaji na živi svet i zdravlje čoveka